ALBANSKI NARKO-BOSOVI JAČI OD KOLUMBIJACA: Ova 4 klana kontrolišu 75 svetskog tržišta droge
Oko 75 odsto svetskog tržišta narkoticima nalazi se u rukama albanske mafije.
Pod njihovom komandom nalazi se gotovo 20 kosovskih „familija“ koja zajedno kontrolišu, ne samo tržište narkoticima već i šverc droge, oružja, cigareta, kradenih vozila, prostituciju, reketiranje, pranja novca, ucene… Ipak, ime od koga svi zaziru i koje se smatra jednim od najopasnijih mafijaški klanova u Albaniji jeste porodica Kula.
Oni kontrolišu trgovinu drogom iz Turske. Familija Abazi osim droge švercuje i oružje, a njihovi poslovi su uglavnom okrenuti ka Italiji. Klan Borici za porodični biznis izabrao je prostituciju i to im je glavni „put“ za rasturanje droge. Grupa Brokaj je specifična, jer nju uglavnom čine bivši pripadnici albanske tajne službe — čija su glavni primat veze koje imaju u svetu, pre svega u bezbednosnim službama, carinama, pa i u političkim krugovima država sveta.
Na KiM se podelili po regionima
Na Kosovu su poslovi podeljeni po regionima. Ta pravila se strogo poštuju, a najpoznatiji klanovi su Keljmendi, Luka i Selimi. Najprometniji je deo u regionu Peći pa su tako svi „poslovi“ i koncentrisani uglavnom u ovom delu Kosova. Ovde, pored pomenutih, sarađuje „bratski“ još familija, među kojima su i klan Eljšani, Haljiti. Svi njihovi poslovi su uglavnom usmereni ka Crnoj Gori.
Porodica Kitaj kontroliše oblast između Kline i Istoka. Vezuju se za šverc kradenih vozila i prodaju oružja. Najozloglašeniji klan je klan Suma, koji deluje na području Kačanika. Bave se reketiranjem i ucenama, švercom oružja i droge iz Makedonije na Kosovo i dalje. Osim ovih, na Kosovu operišu i manje poznati klanovi Sulja, Aguši, Geci, Babaljija, zaduženi za Prištinu Mitrovicu i Đakovicu. Treba reći da je teritorija Kosova, kada se priča o organizovanom kriminalu, podeljena na tri interesne zone: Drenica, Dukađini i Lab.
Oblast Drenice kroz Prizren, Klinu i Istok povezuje Crnu Goru s Makedonijom, a kontroliše je drenička grupa koja profitira na trgovini oružjem, kradenim vozilima, ljudima, cigaretama i gorivom. Ova grupa povezana je s braćom iz Albanije, crnogorskom, makedonskom, bugarskom i češkom mafijom. Na teritoriji opština Peć, Dečani i Đakovica, u oblasti Dukađin, deluje metohijska grupa usmerena na ilegalnu trgovinu oružjem, drogom, akciznom robom, kradenim vozilima i na reketiranje. Krijumčarena roba se distribuira u Makedoniju, na jug Srbije, u Rašku oblast i u Crnu Goru, korišćenjem pravca Peć—Kula—Rožaje. Metohijska grupa kontroliše i područje Laba, preko kojeg se krijumčari droga. Čak i da neki od pripadnika porodice bude uhapšen, klan se ne raspada, jer je organizovan u više nivoa. Ipak, svi putevi i poslovi se završavaju na severu Albanije.
Najviše droge odlazi u Ameriku
Više od polovine heroina koji distribuira albanska mafije stiže na tržište Amerike. Albanski narko-kartel Kamila je jedan od pet najjačih mafijaških grupa na svetu.
Albania, viaggio in 'Kanabistan': dove la marijuana regge l'economia. Salto di qualità della mafia locale:… https://t.co/z4Hp8yxcz1
— Aferdite Shani (@Aferdite1) October 22, 2016
Osim droge, glavna delatnost ove grupe je trgovina ljudima. U jednom od ranije objavljenih istraživanje međunarodne organizacije „Transparensi internešenel“, kao centri za trgovinu ljudima u Albaniji su označene rute Vlora, Tirana, Fier, Skadar, pogranična mesta prema Crnoj Gori, Makedoniji i Grčkoj. Njihova procena je da je albanska mafija samo tokom 1999. godine prebacila najmanje 70.000 ljudi u Evropu i zaradila pedeset miliona dolara.
Albanska mafijaška narko-mreža raširena je u Italiji, Švajcarskoj, Austriji, Nemačkoj, kao i u skandinavskim zemljama… Recimo, u Italiji Albanci su za kratko vreme potisli turske trgovce drogom i postali partneri sicilijanskoj, napuljskoj i kalabrijskoj mafiji. Kriminalnu aktivnost u Švajcarskoj Albanci su, prema podacima tamošnjih bezbednosnih službi, iskoristili za ilegalnu kupovinu „kalašnjikova“ i „uzija“, finansiranje OVK itd. Sedište crne berze oružja, inače bilo je u Bernu i Bazelu.
(Sputnjik)